Sunday, February 25, 2007

U POTRAZI ZA FILMOM: Dvostruka Igra (The Departed)




THE DEPARTED

ili


DVOSTRUKA IGRA


Film Martina Skorsezea



Veceras je dodela najprestiznije filmske nagrade (dodeljuje je americka Akademija filmskih umetnosti i nauka) a jedan od filmova koji ce veceras sigurno zaraditi bar jednog Oskara je The Departed ili kako je kod nas preveden Dvostruka Igra, Martina Skorsezea.


Martin Skorseze je rodjen, kao amerikanac italijanskog porekla, 17. Novembra 1942. godine u Njujorskom luckom predgradju Queens. Na Njujorskom univerzitetu stice diplomu na katedri za Engleski jezik i katedri za Film.


Kao bolesljivo dete, Skorseze puno vremena provodi gledajuci filmove. Ipak, njegova prva profesionalna orijentacija je bila da postane katolicki svestenik.


Na njegov rad je velikog uticaja imao italijanski Neorealizam, pokret nastao ranih cetrdesetih i kojeg odlikuje teznja da se u filmu postigne preslikavanje stvarnosti (dakle suprotnost filmskom eskapizmu). Filmovi se snimaju na autenticnim lokacijama i sa sto autenticnijim medjuljudskim odnosima. Neorealisticki filmovi ne stilizuju svoje teme niti se bave moraliziranjem.


Skorsezeov prvi 'veliki' film je Mean Streets. Ovaj film je oznacio proboj za Skorsezea ali i za Roberta De Nira (u ulozi mladog i divljeg kriminalca, coveka koji je zeljan napredovanja unutar klana) i za Harvija Kajtela (u ulozi kriminalca sa moralnim dilemama, coveka koji je postao kriminalac nasledjem). Mean Streets je film o njujorskim kriminalcima. Krajnje neromantican, u pitanju je film koji prikazuje mafijasku svakodnevicu iz krajnje realisticnog ugla. Gledalac je posmatrac koji je toliko blizu desavanja da bi i sam mogao da dobije po nosu. Mean Streets je sniman na lokacijama Male Italije, mestu gde je Skorseze odrastao i ciju arhitekturu i nacin zivljenja poznaje veoma dobro. Trojka 'Skroseze-De Niro-Kajtel' ce obeleziti jos puno kultnih i revolucionarnih filmova.

Godine 1976. Skorseze menja svetsku istoriju filmom Taksista (Taxi Driver). Naci cete ga na svakoj listi najboljih filmova. Taksista je film koji je nacrtao i zivim bojama obojio portret modernog coveka koji zivi u modernom gradu. U pitanju je drama otudjenja. Scenario o polaganom propadanju u ludilo Trevisa Bikla (tumaci ga De Niro) napisao je Pol Srader na osnovu licnog iskustva dvadesetsestogodisnjaka koji dozivljava nervni slom, provodi dane u besciljnoj voznji gradom i koji ne nalazi nacina se ukljuci u svet. Srader je odrastao u strogoj kalvinistickoj familiji i nije smeo da gleda filmove do kasne mladosti. Prvo je diplomirao teologiju i filozofiju, tek kasnije film. U Taksisti, glavni lik je veteran vijetnamskog rata, predan u poslu, redovno odrzava kontakte sa porodicom. Njegove moralne dileme su ogromne. Svekodnevica sastavljena od posmatranja ulicnog kriminala i prostitucija, dani sastavljeni od slusanja politickih kampanja i gledanja zena koje ne moze da ima. Travis je covek koji prezire prljavstinu koja ga okruzuje ali ne pripada svetu kojem tezi i za koji vremenom otkriva da je isto toliko prljav koliko i ulica u kojoj se ljudi kupuju, prodaju i brutalno iskoriscavaju. Skorsezeiov najbolji film, Taksista, nije dobio ni jednog Oskara, niti je Skorseze nominovan za njega. Oskara je te godine odneo Rocky, film o pobedi.


Raging Bull iz 1980. je istinita prica o Dzeku Lamoti, bokseru koji je sam sebi najveci protivnik, u ringu i van njega. Dzek Lamota je susta suprotnost mnogo poznatijem bokseru Rokiju. On je brutalan, besan i tvrdoglav. Nasilan prema svojoj zeni. Nerazuman prema poslu i novcu. On neizbezno propada, propada neslavno i uprkos njegovoj odvratnoj personi na kraju vam ga je zao. Ponajvise zato sto se nakon bokserske karijere posvecuje losoj 'stand up' komediji. Ovaj film nam je doneo genija glume Dzoa Pesija.


GoodFellas iz 1990. donosi nam epsku pricu u vidu Kumovskog prikaza mafijaske porodice. Film je baziran na istinitim pricama Henrija Hila, bivseg mafijasa koji je posto svedok protiv mafije. Prikaz ulaska u mafiju, polagano penjanje njenim lestvicama, pogresni koraci i pad koji oznacava letalni izlazak iz hermeticnog sveta porodice. Ovaj film ne gradi mitove ali ih potvrdjuje. Ako ste ikada zamisljeli mafijasku bandu koja operise tako dugo i tako uspesno da je postala deo kulture grada - ovako ste je zamisljali. Dakle sve je bas tako kako ste mislili - zato sto je to najlogicnije. Kao sto je mehuric koji lebdi vazduhom najlogicniji oblik, tako je funkcionisanje mafije prikazano u GoodFellas strogo logicno. Glavni likovi propadaju onog momenta kada pocnu da se ponasaju nerazumno. I da nije ovih nerazumnih poteza, videli bi Mafiju koja nije nista drugo do Korporacija, ustanova, institucija.

Casino iz 1995. je jos jedan ep. Ali ovaj put imamo nesto nalik trecem delu Kuma. Mafija prelazi iz ilegale u legalne tokove. Nesto kao Srbija ovih godina. Robert De Niro je kockar poslat od Mafije u Las Vegas da nadzire rad neuspesnog kasina. Posao postaje korporacijski. Mafijaski zakoni ustupaju mesto trzisnim i zacudo novac koji pritice postaje jos veci. Casino je klasican prikaz sukoba generacija i njenih vrednosti. Put kriminala i put velikog (ali legalnog) biznisa se sudaraju i veliki biznis odnosi pobedu. Ali opet, nerazumno ponasanje glavnih likova rusi kulu od karata. Jos jedna istinita prica, Casino je skup dogadjaja iz zivota Frenka Rozentala, prikaz Las Vegasa u njegovim ranim danima, pre nego sto su korporacije preuzele posao od Mafije.


Minula godina je donela Dvostruku Igru (The Departed) u kojoj se Skroseze bavi irskom mafijom u Bostonu. Dakle, povratak krimi zanru.
U pitanju je rimejk hongkonskog filma Internal Affairs (Andrew Lau) u kojem se policajac infiltrira u Trijadu (kineska mafija) a pripadnik Trijade u policiju. Film je sa jedne strane zestoka akcija, ali sa druge strane priholoska studija borbe glavnih likova sa dvostrukim identitetima.


Bred Pit je otkupio prava za snimanje rimejka a Skorseze je rezirao film, sa Leonardom Dikapriom i Metom Dejmonom u glavnim ulogama. Devedeset miliona dolara kasnije rezultat je film koji je bioskopski hit i koji ce doziveti da ga ljudi cene i u buducnosti. Djavo nosi Pradu verovatno nece.


Kada se pojavio u bioskopima The Departed je pokupio najbolje kritike (Rotten Tomatoes - 93%). Ako nece biti najbolji, onda ce sigurno biti medju prva tri najbolja filma minule godine.


Dvostruka Igra nije Skorsezeov najbolji film. Ali jeste njegov povratak u formu, povratak u zanr u kojem se najbolje oseca. Ovog puta njegova preokupacija nisu americki italijani, niti je to Njujork. U Dvostrukoj Igri teme su americki irci i grad Boston. I ovaj put se Skorseze posluzio istorijom americke mafije. Dzejms Balger je bostonski kriminalac koji je posluzio kao inpiracija za lik Frenka Kostela (tumaci ga Dzek Nikolson) a Dzon Konoli je bio agent FBI-ja koji je slao informacije Dzejmsu Balgeru o akcijama policije, on je u filmu inspiracija za lika kog tumaci Met Dejmon.


Dvostruka Igra je film odlican na svakom polju. Od rezije koja je efektna, kompaktna i naprosto cini da dva i po sata prodju neverovatno brzo. Nakon gledanja cete film sigurno pogledati jos bar jedan put. To je i zbog scenarija koji je krajnje zamrsen. Likovi su u kompleksnim ulogama, radnja je pravolinijska ali detalji su sitni i isprepletani. Sta se sve tacno desilo bice vam jasno tek nakon ponovljenog gledanja. Film odlikuje i odlicna muzicka podloga: Rolling Stones, Van Morison, Dropkick Murphys, Marc Ribot...


Posto je napolju izuzetno hladno a u Kovacici se ne desava bas nista, preporucujem vam da nadjete ovaj film i da prolece sacekate pored DVD-ja i TV-a. Pored The Departed, obratite paznju i na United 93, The Wicker Man, Panov Lavirint i Saw 3.




--------------------------------------------



KONTAKT:

IDEJE - OGLASI - NAJAVE - KOMENTARI

REDAKCIJA WEB STRANICE:


SMS: o63/40 82 16

Thursday, February 22, 2007

ZA PONAVLJACE: John Peel





JOHN PEEL
1939 - 2004



Engleski disk-dzokej najpoznatiji po svom radu na radiju BBC Radio 1.

Njegov uticaj na modernu pop-rok muziku je ogroman. Od 1967. u svom radu prvi pocinje da otkriva i u etar pusta regge i pank muziku. Njegov uticaj je od osamdesetih naovamo najvidljiviji u svetu pop muzike, alternativnog roka, hip-hopa, pa sve do opskurnijih pravaca kao sto su to post pank, hard core ili grind core...

Pocelo je naravno sa Bitlsima. 1967. godine na krilima njihove ploce 'Sergeant Peppers...' Peel u Englesku donosi duh americke hipi-flower power kulture. U svojim emisijama, Peel emituja sve sto je tada bilo u duhu hipi kulture, od bluza Howlin' Wolfa - do Dilanovog i Donovanovog folka.

Magija koju je Peel proizvodio je ipak lezala u radikalnim i cestim promenama njegovog muzickog ukusa. Kada je u Engleskoj stvoren novi rock talas u vidu Pink Floyda i Creama - ljudi su ga pitali kako moze da se bavi tom nesnosnom bukom?! Kada su par godina kasnije slusaoci ocekivali da cuju Grateful Dead - Peel je poceo da pusta Ramones i punk rock…

Najveca prednost njegovih emisija je lezala u cinjenici da je Peel uvek bio otvoren za prezentaciju svega sto mi je poslato u redakciju.

Nakon sto je snimanje pristojnih demo snimaka postalo dostupno madim bendovima, ovi su mogli slati svoje snimike sa nadom da ce ih Peel emitovati. Ako se ne varam, jedini srpski bendovi koji su emitivani jesu Disciplina Kicme i Obojeni Program krajem osamdesetih.

Zbog neke zakonske regulative koja je odredjivala vreme koje moze biti posveceno pustanju muzike sa ploca – BBC je poceo da nalazi studijske muzicare koji su svirali obrade popularnih pesama. Kasnije su poceli angazovati i bendove da snimaju verzije svojih pesama ekskluzivno za BBC. Iz ove prakse se radjaju ‘Peel Session’ segmenti, snimci koje je Peel emitovao u svojim emisijama, sto radi promocije novog albuma nekog benda, sto radi promocije novog benda koji jos nema izdat album. Ovi snimci su bili sastavljeni od tri ili cetiri pesme snimljene i izmiksovane za jedan dan u ‘Maida Vale’ studiju.

Tako je nastalo oko 4000 snimaka od oko 2000 bendova. Neki od znacajnijih snimaka su osamdesetih objavljenu za ‚Strange Fruit’ izdavacku kucu koju je vodio John Peel. Mnogi bendovi su pre ili kasnije objavili te snimke, pogotovu nakon Peel sto je preminuo 2004.

Pored pustanja muzike, u svojim emisijam je dosta vremena posvetio i citanju poezije, prelistavanju underground stampe… U njegovim emisijama su cesto gostovali poznati muzicari, novinari, pisci ili pesnici i mnoge druge znamentite licnosti tog doba.

John Peel Day je 13. Oktobar. Obelezava se koncertima i u Srbiji.




Zahvaljujuci internetu i dan danas se mogu naci neke emisije za download:


--------------------------------


JEDNU KLASICNU EMISIJU JOHNA PEELA IZ 1996. MOZETE SKINUTI U CELOSTI NA OVOJ ADRESI:


PRVI DEO (20 minuta, samo prica bez muzike):





PAR JAKO DOBRIH PEEL SESSION-A MOZETE SKINUTI SA OVE ADRESI:




----------------------------------



VISE O JOHNU PEELU:





--------------------------------



KONTAKT:
IDEJE - OGLASI - NAJAVE - KOMENTARI
REDAKCIJA WEB STRANICE:
SMS: o63/40 82 16

NEWS OF THE WEIRD


NEWS OF THE WEIRD

Svet u kome zivimo je zaista jedno zanimljivo mesto, prepuno ludaka, kretena i psihopata. Svakog dana se u svetu pojavi bar desetak neverovatno zanimljivih ili bizarnih vesti koje nam tu cinjenicu potvrdjuju.

News Of The Weird postoje od 1988. a uredjuje ih Chuck Shepherd.


http://www.newsoftheweird.com/



Tuesday, February 20, 2007

U POTRAZI ZA MUZIKOM : Husky Rescue


HUSKY RESCUE


Prateci "After Hours" na MTV
Adria primetio sam spot jednog
zaista sjajnog finskog benda
Husky Rescue. Pesma "Nightless
Night" me je odmah naterala da
potrazim sto vise informacija o
ovoj odlicnoj pop grupi.


Husky Rescue su finski bend koji
postoji od 2002 godine. Sviraju
neku vrstu ambijentalne pop
muzike koja se moze opisati kao
nesto izmedju The Cardigans i Bjork.
Pesme imaju jasnu pop strukturu,
jasan pop koncept, ali je taj
koncept utopljen u jednu hladnu
nordijsku atmosferu.


Ja sam, moram priznati, prezirao
Bjork. Nikada mi se nije svidela
njena muzika i smatrao sam da je
sve oko njenog stvaralastva malo
prenaduvano i da je ona
nezasluzeno i predugo stajala u
centru paznje. Sa druge strane,
The Cardigans sam oduvek voleo ali
kao i milion drugih bendova i ovi
su vremenom postali "veliki" bend
koji se mora prilagodjavati
ogromnom broju slusalaca i stoga
menjati svoj zvuk. Zato su mi
Husky Rescue dosli kao naruceni,
da pomire te dve pop pojave u
jedan konzistentan scenario.


U njihovim pesmama se uvek
oseca svakodnevica sastavljena od
dugih zima i kratkih leta. Kao sto
duge i mracne skandinavske zime
uvek smeni kratko ali bujno i
predivno leto, njihova je muzika
melanholicna ali i puna nade.
Ispod svakog muzickog tona leze
slojevi i naslage zvuka koji vas sa
svakim novim preslusavanjem
iznova iznenadjuje i koji vam kao
najtoplija odeca pruza sigurnost
od arkticke emocionalne hladnoce
koja vas uvek i svuda okruzuje.


Marko Nyberg opisuje svoj bend
kao "Prvi sneg ispod kojeg se jos
uvek vidi zelena trava. Prvi
prolecni zrak sunca nakon duge,
mracne zime bez sunca".


Glavni covek u bendu je basista
Marko Nyberg koji je u stvaranju
muzike grupe Husky Rescue za
osnovnu ideju vodilju, inspitaciju,
uzeo film, fotografiju i slikarstvo.
Od osnivanja, kroz bend je proslo
i sa Markom snimalo, oko
dvadeset helsinskih muzicara.
Trenutno su u bendu i
Reeta-Leena Korhola na vokalu,
Ville Riipa na klavijaturama, Anssi
Sopanen na bubnjevima, Miika
Colliander na gitari. Super su im
ova finska imena! Dosada su
objavili dva albuma: "Country
Falls" iz 2004. i ovogodisnji
"Ghost is Not Real". Bend
objavljuje za 'Catskills Records'. U
ovom trenutku je najaktuelniji
njihov sjajni singl "Nightless
Night".


Njihova se muzika je po stranim
sajtovima opisivana i kao
akusticna, dreamy, downtempo,
mellow, soothing, calm, fresh,
innovative, exciting and varied
instrumentation, melancholic
sweetness... Porede ih i sa Sigur
Ros, Cocteau Twins, Pink Floyd.


Snimak jednog njihovog koncerta
mozete cuti ili skinuti sa ove adrese:



Ako pratite "After Hours" na MTV Adria obratite paznju i na Bloc Party (The Prayer), AFI (Love Like Winter), My Chemical Romance (Black Parade), Good Charlotte (Keep your hands off...), Albert Hammond Jr. (Back to the 101), The Hold Steady (bilo sta) ...


------------




KONTAKT:
IDEJE - OGLASI - NAJAVE - KOMENTA
RIREDAKCIJA WEB STRANICE:
SMS: o63/40 82 16

Sunday, February 18, 2007

U POTRAZI ZA KNJIGOM: Kuca Straha "Mali Vodic Kroz Horor"


KUCA STRAHA

"Mali Vodic Kroz Horor"

Milka Knezevic -Ivaskovic

Singature
Beograd 2005


Jedna od knjiga koju mozete naci u opstinskoj biblioteci u Kovacici je i Kuca Staha, Milke Knezevic -Ivaskovic. U pitanju je meni potpuno nepoznata autorka. Tako da bas i ne mogu da pisem o motivima za ovo izdanje. Na zalost, ovaj vodic je pisan poprilicno nesistematski, vecina tema je obradjeno povrsno, mnoge vazne teme su preskocene a dosta stvari koje su ubacene ne pripadaju hororu. Ipak, ovo je jedna od retkih knjiga koje su objavljene u Srbiji na ovu temu, stoga je svaka izrazito negativna kritika nepotrebna.
O hororu u Srbiji se dosada najvise pisalo u krugovima oko casopisa (danas veb sajta) "Znak Sagite" koji se prvenstveno bavio SF tematikom, ali je zahvatao i horor i fantasy teme. O hororu su pisali i Goran Skrobonja (roman "Nakot", prevodi Stivena Kinga, i jos puno toga), Dejan Ognjenovic (pisao o hororu u casopisu "Fama", nedavno objavio roman "Nazivo"), Boban Knezevic, horor teme su bile bitan deo emisije Sok Koridor na Art Kanalu... Koliko god da se pisalo, to nikako ni izdaleka nije dovoljno za zemlju u kojoj je strava i uzas tako bitan deo njene istorije i mitologije. Od "Leptirice" i "Svetog mesta" do "Gladi" i "TT Sindroma" - srpska kinematografija se tek neznatno i na momente bavila elementima strave i uzasa. Srpska mejnstrim literatura jos manje.
Najveci deo ove knjige je u stvari recnik bitnih pojmova, pa tako knjiga pocinje sa Adams (porodica) a zavrsava se sa Zena u Hororu. Izmedju stoji stotinjak odrednica koje ce vam dosta toga objasniti, koje ce vas zainteresovati za horor tematiku i nakon kojih cete zasigurno (ponovo) posegnuti za Poom, Lavkraftom ili Karpenterom. Mali vodic kroz horor ce vam ukazati na bitne stanice u istoriji horor literature i filma. Objasnice neke pojmove, podsetice na neke zaboravljene pisce i rezisere. Zabavice vas ljudskim strahovima od pasa, ptica i zatvorenog prostora. Ova knjiga ipak nije glavno jelo, ona samo otvara apetit. Na vama je da nastavite istrazivanje. Knjiga sadrzi i poglavlja sa literaturom i filmovima za preporuku. A dobro je i sto je tu i bibliografija koja citaoca upucuje na dalje upoznavanje sa svetom horor literature i filma.

KONTAKT:
IDEJE - OGLASI - NAJAVE - KOMENTARI
REDAKCIJA WEB STRANICE:
SMS: o63/40 82 16

Thursday, February 15, 2007

PONOĆNI ČAS - Poezija Martina Sampora












PONOĆNI ČAS - Poezija Martina Sampora




Martin Sampor (1979) je pesnik iz Kovacice. Svoje pesme objavljuje od polovine devedesetih, prevashodno po srpskim fanzinima i samizdat zbirkama poezije. Nekoliko njegovih pesama je naslo svoje mesto u knjigama poznatog srpskog underground pisca Ivana Glisica. Martin se pored poezije bavi i pisanjem kratkih prica i slikarstvom.







(Bez Imena)



Posvećeno E. A. Pou i njegovom "Gavranu"


Nestanite crne duše, crnog sveta deca kleta.
Samoćom me obdarite, bolom kovčeg zatvorite,
crnom zemljom me pokrijte, zaboravom nagradite
Nestanite! Odlazite! Crnog sveta deca kleta

Ne gledajte u sivo nebo
Ne sećajte se mene više
Pokrov skriva moje telo
Opelo se čuje sneno
Kandilo se sveto njiše
A Gavran grakće NIKAD VIŠE

Sreća nije sudba moja, u Edenu je Lenora.
i videti je neću više.
Nada me je napustila jedne crne noći kišne
kad posetilac pozni stiže
sa porukom NIKAD VIŠE

Sad nestanite... odlazite...
Ne treba mi niko više...
Crnog stvora ostavite,
nek po podu pak'o piše
i tužbalicu moju sriče
NIKAD VIŠE.... NIKAD VIŠE... NIKAD VIŠE.....




-------------------






(Bez Imena)



Posvećeno V. D. Disu


Ti Pesniče tužni, kleti
što po ovoj bednoj zemlji
ti koračaš
I svoju sudbu crnu, tešku
bestidno je nudiš svetu
u pesmama

ORGIJE u tvojoj duši
tužna lica oko tebe
pijana ti svest sad bludi
po sećanju, po slikama
PIJANSTVO je tvoje celo
piješ, mrziš tugu svoju
tudje nade, tudju sreću
a ponajviše našu bedu
a IDU oni prkosni, besni
u senkama vidiš njihov lik
poslanici pakla mržnjom stežu mač
da njime uguše zadnji znak slobode
da njime ubiju detinji plač
klimaš glavom jako, brzo
mrtve slike razbacuješ
mrtve priče, snove, nade
zabadava jer NIRVANA sada stiže
a NAŠI DANI sivi, tmurni
bezakonjem odgajani
pendrecima maze sreću
papirima vode bedu
zato HIMNU nam je dao
mrtvi pesnik živih reči
jer...
"Za lice tvoje ogledalo nije,
živi međ ljudima u muzici bluda.
Živi! I nek ti vlaga srce pije.
Živi u zemlji sramote i luda."

Ti Pesniče tužni, kleti,
živiš iako mrtav spavaš,
sa djavolima sudbu deliš,
a živima grehe stavljaš.





-----------------






(Bez Imena)



Posvećeno S. Jesenjinu



Blistav u blatu i kalu
Ruske stepe se ne plašiš
Tužne dane tvog života
Prkosno sa vetrom slaviš

U grudima nosiš jaku
Ljubav prema svojoj zemlji
Ljubav prema svome domu
I dragoj ti staroj majci

Pesmom tužnom, britkom sabljom
Sečeš svoje dane srećne
Pivskom bocom, svojim drugom
Zaklinješ se celo veče

Ljubio si, voljen nikad
Sanjao si grudi jedre
Tugovao, kleo, plak'o
I svirao noći cele





------------------







PONOĆNI ČAS



Mesečina rasipa srebrne niti
u mrak
Vetar diže razbacano smeće
u zrak
Pijanci teturavo hodaju
ulicom
Dvojica se tuku za autobuskom
stanicom
Devojke koračaju jako isturenih
grudi
Parovi u parku se ljube na
klupi
Ljubavnici se skrivaju u
stanu
Jedan viče da je u
pravu
Povlačim flašu
Otresam glavom
Slušam galamu
jer ponoćni je čas




------------------





SVITANJE



Jutro je stiglo pokislo i tužno
iskaženih zuba kida pomračinu
konji lome zarđale prste
ptice puše u smrdljivom krevetu
Prolaznici žure puzeći
pas laje na prebledelu senku
Peškiri se greju pored peći
Dok mačak psuje odbeglog miša
i svoju jebenu sreću
I počeo je dan




-------------------





NEMI RAZGOVORI



Na klupi u parku
sedimo
ćutimo
Davno smo zaboravili
značenje reči
zato
nemo razgovaramo



--------------------





NAPORAN DAN



Slušam...
sebe kako govorim gluposti
i stidim se.
Uzimam flašu vina
u ogledalo govorim uvrede...
bolje se osećam.
Povraćam.
Bez skidanja ležem.
Dan je bio naporan.



------------------





SAVET



Zar samilost da tražim od vas?
Vi koji nikad niste videli bedu.
Vi tužni stvorovi punih džepova,
sa glavama teškim od
beznačajnih podviga.
Vi koji prolazite nasmejani i srećni.
Vi jaki momci sa pogledom telećim.
Zar razumevanje da tražim od vas?
Vi zadovoljni samim sobom,
nizašta niste stvarno spremni.
Vi ljudi ispranog jezika
samo vi nemojte mi ništa reći.




-----------------





TUŽNI POVICI U NOĆI



Poniženi se sapliću o samopoštovanje
Nesrećni u kaljavom bolu
tuđu sreću kletvom blate
Ponosni a na sve besni
svoju pravdu svima dele
Mladi ljudi sa psovkama
isprćaju vlasi sede.
Sudbina je naša ljudska
idiotska, psiha luda
gorčinom je posejana
zavišću je zalivana
požudom uzgajana
patnjom, bolom ubirana



------------------





KONTAKT:

IDEJE - OGLASI - NAJAVE - KOMENTARI

REDAKCIJA WEB STRANICE:


SMS: o63/40 82 16

Tuesday, February 13, 2007

KORENI SAVREMENE POP MUZIKE - Kraftwerk





LJUDI MASINE!!!



KRAFTWERK





Kraftwerk je nemacka pop grupa koja je zaduzila savremenu muzicku scenu zahvaljujuci nekoliko zaista revolucionarnih ambuma koji ne samo da su pripadali razlicitim muzickim pravcima vec su i mnoge muzicke pravce i sami osnivali.

Pocevsi sa specificno nemackim proizvodom sa kraja sezdesetih i pocetka sedamdesetih - krautrokom. Kraftwerk ga nije osnovao ali je zato njegov
neraskidivi deo. Moze se reci da su Kraftwerk na prva dva albuma snimili cisti krautrok. Ali to je ipak, samo njihova praistorija.

Tokom sedamdesetih, ovaj bend je pokazao svetu sta i kako ce se na polju muzike raditi tamo negde devedesetih. Sa razvojem elektronskih muzickih instrumenata, Kraftwerk zapocinje jednu novu revoluciju u pop muzici. Rudimentarne ritam masine i prvobitni sintisajzeri omogucili su ovom nemackom bendu da svoje vizije, koje nisu pripadale gitarskom rock and roll konceptu, pretvore u nesto sasvim novo.


A pomenutih devedesetih, sa tehno-rejv eksplozijom, Kraftwerk su se ponovo nasli u centru paznje. Ovaj put na zalost zbog minulih zasluga a ne zato sto su snimali novu muziku. Ipak, u svakom udaru ritam masine na danasnjim rejv zurkama - cujemo eho desavanja u glavama Florijana Snajdera i Ralfa Hatera sa pocetka sedamdesetih.



No vratimo se na pocetak...




____________________






NASTANAK GRUPE


Kraftwerk su nastali 1970. u Dizeldorfu. Njegovi osnivaci su Florijan Snajder i Ralf Hater, dvojica muzicara koji su bili aktivni ucesnici na Krautrok sceni sezdesetih. Konrad "Conny" Plank je bio producent benda, odgovoran za karakteristican (rani) zvuk po kojem je Kraftwerk poznat u svetu.

Vodja benda, Ralf Hater, rodjen 1946. je u bendu bio zaduzen za glas i
klavijature. Pored muzike, profesionalno se bavio i biciklizmom (sto se ponekada videlo u tekstovima Kraftwerka).

Florijan Snajder, rodjen je 1947. u Dizeldorfu. Njegov primarni instrument je flauta. U Kraftwerku je bio zaduzen za mnoge instrumente: violinu, klavijature, flautu i vise zvucnih efekata.


Ova dvojica su se sreli 1968. na "Robert-Schumann-Conservatory" u Dizeldorfu gde su sticali obrazovanje za klasicnu muziku. Njihov prvi projekat je bio Organisation cija je muzika bila usmerena na krautrok improvizaciju.


Snajder je ovako objasnio glavnu ideju koja objasnjava zvuk Kraftverka:


"Ucio sam ozbiljno do odredjenog nivoa, onda mi je dosadilo. Potrazio sam druge stvari, shvatio sam da je flauta suvise ogranicena. Kupio sam mikrofon, pa pojacalo, pa eho, pa sintisajzer. Kasnije sam bacio flautu..."



_____________________





PRAISTORIJA GRUPE





KRAFTWERK I


Prvi album su objavili iste 1970. godine. Unutar Pop Art omota, ploca sadrzi cisti krautrok zvuk. Prva pesma "Ruckzuck" svuci kao klasicni progresivni rock. Bas gitara i zivi bubnjevi (Andreas Hohmann i Klaus Dinger) drze ritam srednje brzine koji klavijature i flautu drze na okupu. Na pola pesme, oko 3:00 ulazi eho-slajd gitara i sve prelazi u onaj prepoznatljivi rani Pink Floyd zvuk. Bubnjevi dobijaju i neke "dub" kvalitete (reverb i eho). Sve u svemu, ovo je jedina pesma koja je bliska singlu. Ko voli Pink Flojd iz perioda nakon Sid bareta - volece ovu pesmu.
Druga pesma, "Stratovarius" se drasticno razlikuje. U 12 minuta muzike, u pocetku dominiraju klavijature i studijski napravljena buka. Sporo, mracno ali dinamicno. Nema ritma, samo razni semplovi i zvucne diverzije. Pri kraju cetvrte minute pesma se oblikuje u progresivni rock zvuk. Tu su i bas gitara, i wah-wah gitara (Michael Rother). Tu su i odlicno odradjeni zivi bubnjevi, a tu je i toliko
trazena konstrukcija pesme. Nakon desete minute pesma se vraca u mrak studijske buke. Treca pesma "Megahertz" zvuci bozanstveno. Bozanstveno ako volite mracnu buku. Buka se ne oteze celih devet minuta, vec je tu i neznijih delova u kojima imate osecaj da ste u crkvi nekog toplog, kisnog, prolecnog jutra. Oko osme minute cete se priseteiti da bas i niste bili tako dobri hriscani... "Vom Himmel hoch" je cetvrta pesma i ova zatvara prvi album Kraftwerka. Rafinirani krautrok. Mracna kontemplacija. Podseca na letenje. Bacanje bombi. Na pobedu.




KRAFTWERK II




Sniman u Septembru i Oktobru 1971, ovaj album nastavlja eksperimentisanje tamo gde je stao prethodni. Prva pesma "Kling Klang" (sto je i ime njihovog studija) uspostavlja nam atmosferu albuma. Besprekorno cist zvuk, klavir i bas koji kao da su u susednoj sobi. Ritam masina koja zvuci kao da je juce snimljena. Sedamnaest minuta predivne setnje zvucnim prostranstvima. B stranu otvara snimak disanja. Pesma "Atem" nije nista drugo do disanje provuceno kroz studijse efekte. "Strom" pocinje sa gitarskom bukom, da bi ubrzo prerasla u sporu gitarsku improvizaciju. Album zatvara pesma "Harmonika".




_____________________





KARIJERA KOJA JE DONELA REVOLUCIJU




AUTOBAHN



Prvi album na kojem Kraftwerk imaju komercijalan zvuk. Da nije 22 minute duga, pesma "Autobahn" bila bi njihov najveci hit! Verzija od 3 minuta, opet, nije bila dovoljno dobra. Ipak, ako je ikada snimljena pesma za duge voznje kolima sa kojima necete pozeleti da poludite od dosade - to je ova pesma! I u njoj je kljuc za celokupan dalji zvuk Kraftwerka. Ipak, na "Kometenmelodie 1" bend se vraca na spori, kontemplativni, mracni zvuk prethodnih albuma. "Kometenmelodie 2" je
malo veselija tema. Ima malo brzi ritam i klavijature koje sviraju 'radio-friendly' rifove. Kao u nekom ludackom danu, sledeca pesma - "Mitternacht" ima onaj ponocni, zlokobni, mracni zvuk. Odlicna pesma! "Morgenspaziergang" zatvara ovu plocu sugerisuci da je mozda pametnije ostaviti kola u garazi i prosetati prirodom.





RADIO - ACTIVITY




Izdat 1975. godine, ovaj album je remek-delo! Ovo je bio prvi njihov album na kome nije bilo klasicnih instrumenata! Ne znam da li je album konceptualan ali su sve pesme zvucno povezane. Naslovna pesma ima zvuk koji ce kasnije oponasati bendovi unutar EBM, Futurepop i darkwawe pravava. Spori i monoton ritam. Mracne klavijature. Depresivan tekst... Ovo je zvuk koji su preuzeli i do komercijalizovanog savrsenstva doveli mnogo popularniji Depeche Mode. Ovu pesmu sigurno znate iz bezbroj TV emisija u kojima je koriscena kao zvucna tema. Sledeca pesma "Radioland" je u istom fazonu, ali nema taj pop senzibilitet. ipak, i takva je daleko slusljivija za prosecnog slusaoca od svega na prethodnim albumima. "Airwaves" donosi znatno ubrzanje ovom albumu. Brza ritam masina i solidan rif na klavijaturama cine pozadinu za "teremin improvizaciju" na klavijaturama.Iako, "Antenna" stavljena izmedju nekoliko kratkih instrumentala postavlja stvari u sporiji ali znatno tezi ritam, "Ohm sweet Ohm" koja zatvara album, nas svojim pop melodijama vraca u nezne i polagane predele. Divna pesma.




TRANS - EUROPA EXPRESS




Ideja za album im je pala dok su sedeli na zeljeznickoj stanici Gare de Lyon u Parizu i posmatrali vozove koji u nju ulaze. Album je snimljen 1976. a izdat 1977. godine. Ovo je najpoznatiji i najcenjeniji album Kraftwerka. "Europe Endless" otvara album sa razmisljanjima o Evropi i njenoj elegantnoj i dekadentnoj kulturi. Sledi sedmominutna oda mraku i podeljenosti ljudske psihe - "The Hall of Mirrors". Ova pesma mi je omiljena jer ce je desetak godina kasnije obraditi Siouxsie And The Banshees. Sledi mnogo uspesnija pesma - "Showroom Dummies". Ova pesma kao da opisuje staticnost njihovog nastupa uzivo. Ako vas od monotone i prodorne ritam masine ne zaboli glava, ovu pesmu cete odmah zavoleti. "Trans-Europe Express" ritam masina koja oponasa monotoni zvuk zeljeznickih sina. Tekst opisuje putovanje od Pariza, preko Beca do Berlina. U stvari, ovo je pesma koju vec sigurno znate, ako ne u originalu onda bar u novijoj remiks verziji. "Metal on Metal" nastavlja u istom ritmu. Album "Trans- Europa Express" je britanski casopis NME 2003. godine, stavio na 36. mesto na listi 100 najboljih albuma ikada snimljenih.





THE MAN - MACHINE




Futuristicki omot sa politickim konotacijama, donosi nam futuristicku muzicku viziju ove ploce. Ipak, ovo je pop album Kraftwerka. Koncizne pesme (konacno ispod 5 minuta!), jake melodije (ulaze u uvo nakon prvog slusanja) i ritam koji cvrsto drzi konce u rukama ("Nema vise improvizacije! Disciplina!"). Zahvaljujuci tome, sve pesme su hitovi. Album otvara "The Robots" koja je hit na prvo slusanje! Servilnost robota nikada nije zvucala vise preteci. Kao u onom romanu Reja Bredberija gde roboti pomazu mrvom coveku da zapocne dan. Prelazimo na "Spacelab" je instrumental koji je pobegao sa nekog filma naucne fantastike.
"Metropolis" nas svojim klavijaturama malo vraca u prog-rok dane Kraftwerka. Pesmu "The Model" znate svi jer je ova njihova najobradjivanija pesma. Posle nje "Neon Lights" i "The Man-Machine" zvuce kao opustena lift muzika! "Neon Lights" je zaista opustena i prijatno topla za razliku od totalitarne hladnoce
ostatka albuma. "Man Machine" je opet totalna elektronika. Ali prijatna, chill out elektronika. Na "Q Magazine" listi 100 najboljih albuma , ovaj album zauzima 96. mesto.





COMPUTER WORLD




Izdat 1981. godine, ovaj konceptualni album posvecen je kucnom kompjuteru koji je tada pocinjao da postaje masovna pojava. Zahvaljujuci napretku u razvoju muzicke opreme ovaj album ima mnogo bolju produkciju. Melodije su mnogo toplije i cistije. Rirmovi su mnogo nezniji i vise nisu tako jednolicni. Pesma "Computer World" nas uvodi u atmosferu albuma, Kraftwerk definitivno vise ne zvuce "zastarelo" sa ovim albumom. Ovu muziku i danas mozete cuti na svim albumima koji nose predznak elektro. "Pocket Calculator" i "Numbers" nastavljaju u istom ritmu. "Pocket Calculator" je navodno inspirisana decjim sintisajzerima koji su se pojavili po robnim kucama u to vreme."Computer World 2" je repriza ili nastavak prve pesme. B stranu otvara danas veoma popularna i meni omiljena Kraftwerk pesma "Computer Love". Popularnosti ove pesme je najvise doprineo neverovatno dobar sintisajzer rif. To je jedna od onih melodija za koje pomislite da su pobegle iz raja... 2005. godine grupa Coldplay je na albumu "X & Y" u pesmi "Talk" koja je bila treci singl sa albuma - pozajmila ovaj rif, samo sto je odsviran na gitari da zvuci jos savremenije! Snimljen je i prelep spot za "Talk". Ali, vratimo se Kraftwerku.Kao nastavak fascinacije tehnologijom - u pesmi "Home Computer" cujemo semplove raznih digitalnih uredjaja. Album zatvara "It's More Fun to Compute" klasicna elektro industrijal pesma,
potpuno u duhu albuma "Computer World".




ELECTRIC CAFE




Ralf Hater je biciklista i 1983. je jedva preziveo saobracajnu nesrecu. Valjda je vozio svoj bicikl previse brzo. Zbog njegovog visenedeljnog boravka u bolnici, bendu je trebalo vise od pet godina da zavrse album pod nazivom "Electric Cafe". Finalni proizvod je stigao suvise kasno. Polovinom osamdesetih "Fairlight CMI" sintisajzer je omogucio masi bendova da budu bolji od Kraftwerka na njihovom rodjenom terenu! 1986. se sve vrtelo oko Art Of Noise i slicnih projekata koji su izdavali pop albume jake na konceptu, ali zato lisene svakog sadrzaja. Prvi put nakon desetak godina doveden je spoljasnji saradnik na miskovanju albuma, producent - François Kevorkian. U stvari nije doveden, vec je
bend miks radio u Njujorku. "Boing Boom Tschak" otvara album koji je ocenjen kao sterilan i po prvi put u istoriji benda "u toku" sa desavanjima u svetu muzike. Pesma "Techno Pop" je sasvim prosecna pesma sa ovog albuma ali se za nju vezuju spekulacije o mogucnosti postojanja "izgubljenog Kraftwerk albuma" koji je bio snimljen u tom petogodinjem periodu i koji bi objasnio drasticnu razliku izmedju "Computer World" i "Electric Cafe". Da zabuna bude veca 1983. je izdat megapopularni
singl "Tour de France"..."Musique Non-Stop" je bio prvi singl sa albuma. To je pesma koja dan danas zavrsava njihove koncerte i verovatno ste je culi jer je (kao i celi ovaj album) pogodna za razne radio i TVemisije."The Telephone Call" sadrzi Karla Bartosa (dugogodinjeg treceg clana benda) na vokalima. Ovo je moja omiljena pesma sa ovog albuma, jer je uradjena tako sto su snimljeni pozivi na nepostojece ili iskljucene telefonske brojeve sirom sveta. "Sex Object" se odlikuje odlicnom bas gitarom. Album zatvara pesma "Electric Café" koja nas potpuno vraca na neke minule albume, to jest period sa kraja sedamdesetih. Sve u svemu, ovo je odlican album! Nije revolucionaran ali je do te mere slusljiv da sam ga ja slusao zadnje dva dana non stop, a slusacu ga jos par dana sigurno. Jednostavno, ne moze da dosadi!




_____________________






KRAJ KARIJERE





Nakon "Elektricne Kafane" bend je prestao sa radom. Tokom pauze bend i izdavacke kuce su ziveli od raznih remiks, singles, 12", koncertnih, best of... i sta i ja znam kakvih (re)izdanja.


Sto je najbitnije, kao sto su se ostali pop bendovi konacno uhodali sa
Kraftwerkom koji je sa "Electric Cafe" konacno imao mainstream izdanje, tako se sa prekidom rada grupe Kraftwerk rodio jedan potpuno novi i revolucionaran pravac muzika nazvan Tehno (Rave, House, Clubbing...).


Dakle, ako je Kraftwerk bio mrtav, nastalo je hiljade novih i mladjih
kraftverkovaca po celom svetu!


Pauza u zivotu benda je trajala do polovine devedesetih kada su ponovo poceli da sviraju uzivo i prave turneje po celom svetu.


Cak su i Srbiju posetili pre par godina, zahvalivsi nam se pri tom na NIKOLI TESLI bez koga ne bi bilo ni KRAFTWERKA.




_____________________






Na kraju, namam vise sta reci. Kraftwerk su definitivno deo opste kulture pa bi zaista bilo vise nego pozeljno da poslusate ovu grupu i da saznate gde su koreni savremene pop muzike.

_________________________

KONTAKT:
IDEJE - OGLASI - NAJAVE - KOMENTARI
REDAKCIJA WEB STRANICE:
SMS: o63/40 82 16

Thursday, February 08, 2007

PAMBA - "Vamped & Twisted"








PAMBA




"VAMPED & TWISTED"


(REMIXES AND LIVE TRACKS)





BLACK SYRUP RECORDINGS


2006








Pa, momci i devojke, imam dobru i losu
vest!


Dobra je da Pamba nakon nekoliko
godina ima novo izdanje.


Losa je da je ovo samo skup remiksa starih pesama i nekih koncertnih snimaka. Dakle, album potpuno u duhu bendova na zalasku karijere ili u teskoj hibernaciji...



Za one koji ne znaju, Pamba je jedini bend-projekat iz Kovacice
koji je jos uvek kako-tako aktivan.








----------





D'JOZIGBOJ REMIKSI


2001



1) BAFOON (remiks pesme "Scissors")



Pamba nikada nije zvucala kompletnije
nego na ovom remiksu. D'jozigboj je ovoj
poprilicno atmosfericnoj buci dodao dva
jako upecatljiva ritma i glas. Glas je
sastavljen od semplova (by Jelena i
Marija) a ritam je spor, jednolican ali
pesmi daje pozeljnu strukturu. Oko 4:30
se ritam potpuno menja i pesma dobija
neku vrstu ubrzanja i konkretizacije.
Sveukupno, ova pesma je singl materijal.
Najbolji deo albuma.





2) SONAR


(remiks pesme "The Light Behind")



Ipak, Pamba je darkerski projekat,
Njihova buka nije nimalo vesela i ova
pesma to pokazuje. Koncept pesme koji
kao da je pobegao sa seta nekog
body-horror performansa, naprosto
ocarava svojim mrakom. Ako imate zelju
da sanjate kako ste zivi sahranjeni i
zabetonirani na nekom gradilistu u
industrijskoj zoni - pre spavanja stavite
ovu pesmu na repeat. I popijte mnogo
kafe!

----------

DJ VRHOVNY REMIKSI


2001





3) PARAGON


(Remiks pesme "Four Container Street")



Gledano sa stanovista studijske obrade -
remiksi DJ Vrhovnog su zaista dobro
odradjeni. Zvuk je odlican! Ako se dobro
secam izvorni materijal je sniman obicnim
kasetofonom, tako da je sigurno bilo
dosta suma na njemu. DJ Vrhovni je sve
to zaista dobro odradio pa "Four
Container Street" zvuci sasvim solidno.
Pesma ima izuzetno dobru dinamiku i
kombinacija industrijal ritam masine i
rokerski odprasene bas gitare daje odlican
rezultat!



4) DISPUTED (Remiks pesme "Four Container Street")



U ovom remiksu cujemo naglasen Elektro
uticaj na tretiranje pesme. Umesto bas
gitare, dominiraju klavijature. Ritam je
ovaj put malo blazi ali drzi sve konce na
okupu. Pesma je primetno kraca ali i
efektnija u smislu da pomiruje mracnu
podlogu sa elektro dinamikom.




5) HEXAGON


(Remiks pesme "Four Container Street")



Bucnija i teza verzija. Ceste smene brzih i
sporijih ritmova razbijaju konstrukciju
pesme. Bas gitara ima glavnu ulogu u
sporim a klavijature i koljacka ritam
masina u brzim delovima. Nisam neki fan
tehno muzike pa ne mogu bas da kazem
koji je ovo pravac tehna, ali neki brekbit
valjda jeste... Divan, sligt return na
kraju...



6) BAIT (Remiks pesme "Four Container Street")



Buka. Mrak i buka. Industrijal zvuk.
Kosmar... kao da sanjate da skrgucete
zubima, suva su vam usta, probudite se i
odete po casu vode, odvrnete slavinu, kad
ono nema vode!





----------------





KONCERTNI SNIMCI





7) DROWNED IN OIL


(Pesma snimljena
uzivo, Termitova Protozoa na vokalu.
Januar 2005. u klubu Akademija, BG)



Snimak je poprilicno los. Cuje se publika,
sto je pomalo bezveze. Hipi krieteni!
Devojka na vokalu bas i nema inspiraciju.
Sve u svemu, vise dokumentaristicki
snimak nego snimak radi uzivanja u
pesmi.



8) BY THE MILLSTONE


(Pesma snimljena
uzivo, Ogor Ram na vokalu. Januar 2005.
u klubu Akademija, BG)



Takodje slabiji snimak. Klavijature su
odlicne. Momak na vokalu ne ostavlja
nikakav utisak. Pesma koja zatvara album
"Vamped & Twisted" je ipak dobra,
podseca na neku industrijal verziju
Tangerine Dreama.





------------





Pomenimo i omot.



U beloj slim CD kutiji takodje beli omot
sa prelepim fotografijama glinenih figurica
za koje je odgovorna umetnica zvana
Jasmin.

-------------



Album mozete naruciti na adresi:

blacksyrupzine@gmail.com



Potrazite Pambu i ovde:





www.myspace.com/blacksyrupzine

Uzivajte u muzici Pambe!

U Aprilu bi trebalo da sviraju na "Noise Festivalu" u Ljubljani sto je ogromna stvar za Kovacicu! Vise informacija na:


____________________
KONTAKT:
IDEJE - OGLASI - NAJAVE - KOMENTARI
REDAKCIJA WEB STRANICE:
SMS: o63/40 82 16

Tuesday, February 06, 2007

U POTRAZI ZA FILMOM - Testera se Ponovo Radja






Fenomen zvani "Rimejk"






Osamdesete su bile prebogate horor filmovima i bilo ih je toliko da su svima dosadili. Devedesete su zato donele tesku stagnaciju, omladina pripadajuca Generaciji X nije bila previse zagrejana za filmove strave. Dekadu je obelezio serijal "Vrisak" Vesa Krejvena - bili su to filmovi koji su se samosvesno i sa dosta sarkazma bavili tinejdzerskom sleser-horor tematikom.


Jedini film, nastao devedesetih, koji je vredan paznje je naravno revolucionarni "Blair Witch Project". I to je skoro sve...


"Znam Sta Ste Radili Proslog Leta" i "Urbane Legende" necu ni pominjati.


Kao sto juce rekoh, pocetkom ovog veka Holivud je ponovo poludeo za horor filmovima. Nakon dosadnih devedesetih koje su bile veoma lose za film strave i uzasa - doslo je vreme da se stvari preokrenu! Na zalost, dobre namere nisu ispracene adekvatnom kolicinom inspiracije, tako da smo umesto novih i svezih ideja dobili reinterpretaciju, preradu i prepakivanje starih...


I naravno, uz jako, jako malo izuzetaka - originalni filmovi su ostali mnogo bolje primljeni od kriticara nego rimejkovi. Ali, oko ovoga i nema nekog cudjenja, jer ne radi se rimejk da bi se nadmasio ili popravio original. Rimejk se radi da bi se nova publika priblizila filmovima koje inace iz nekog od mnogih razloga ne bi pogledala.


Neki horor filmovi kao sto je to proslogodisnji "Omen 666" su preradjeni vise manje doslovce. U ovakvim slucajevima gledaocu koji je gledao original ostaje samo da se dosadjuje i zabavlja trivijalnostima. Dakle, ovakvi rimejkovi nemaju previse smisla...


Druga vrsta rimejkova od originala zadrazava samo osnovni zaplet, osnovni koncept. Sve ostalo postaje podlozno reinterpretaciji. Delovi scenarija se izbacuju, neke uloge se dodaju, neki likovi nestaju, neke scene se odigravaju drugacije...


Treca vrsta rimejkova se samo inspirise nekim filmom, ali sam proizvod nosi drugi naziv i "tehnicki" nije rimejk vec novi film. jedan od poznatijih filmova ove kategorije je na primer "Wrong Turn" koji je inspirisan filmom "Just Before Dawn".





___________________




Teksaski Masakr Motornom Testerom (2003)





"Teksaski Masakr Motornom Testerom" iz 2003. godine spada u drugu kategoriju rimejkova. On nosi naziv originala, ali je jako malo originalnog scenarija ispostovano. Ovo cudo od ostvarenja je do sada zaradilo skoro 110 miliona dolara i spada medju najuspesnije horore ove decenije i jos bolje rimejkove (ikada snimljene!). Kada se malo prisetim, secam se koliko mi je bila odvratna ideja o rimejkovanju jednog tako velikog filma kao sto je "Teksaski Masakr Motornom Testerom". Jednostavno, kada stvar funkcionise - cemu je popravljati?! Ipak, kada sam ga konacno pogledao - bio sam odusevljen! U ovom filmu cete se milion puta na smrt uplasiti i jos toliko puta zagrcnuti od muke nad onim sto vidite! Ovaj film je bio jedno zaista prijatno iznenadjenje...


Jedan od glavnih elemenata uspeha ovog filma je Markus Nispel, nemacki reziser video spotova. Njegova rezija je ovde zaista maestralna. Sve je kristalno cisto i naprosto imate osecaj da ste prisutni na sceni. Za razliku od jarkog sunca i vrucine Teksaske pustinje u originalu, u ovom filmu je naglasak na nocnom polumraku i kisi koja tokom scena klimaksa skoro neprestano pada. Predivni kadrovi sa dosta jurnjave i jos vise napetosti. Film je jednostavno - veoma lako gledati! Nagomilano iskustvo u snimanju spotova za razne ljigave pop MTV zvezde nesumnjivo je doprinelo da se ovako sumorna i napeta tema predstavi na ovako primamljiv nacin... Dzorzd Majkl ili Lederfejs, Nispel rezira jednako dobro!


Da Nispel ne bi bio usamljen u svom filmskom neiskustvu, ekipi je kao scenarista pridodat i Skot Kosar kome je ovo prvi scenario. Danas je Skot mnogo poznatiji kao autor scenarija za jako kvalitetno ostvarenje iz 2004. godine sa Kristijanom Bejlom - "The Machinist". Kosarov scenario za rimejk Teksaskog Masakra je odlican, nema praznog hoda i sve je na svom mestu taman toliko da vas film drzi na ivici fotelje celih 98 minuta i jos malo...


Budzet za ovaj film je naravno bio mnogo, mnogo veci nego sto je to "normalno" za horor ostvarenja. Nije ni cudo jer je ovaj rimejk producirao Majkl Bej, covek odgovoran za bombasticne letnje blokbastere kao sto je to na primer: "Armagedon", "Perl Harbor", "Stena", ... jedini film sa kojim je ovaj covek omanuo je "Ostrvo", ali to je zaista, zaista los film!


Iako je u svakom filmu Lederfejs glavna atrakcija, Ronald Li Ermi je lik po kojem cete zapamtiti ovaj film. Ovaj glumac je bivsi instruktor u vojsci SAD i zbog toga u filmovima uvek tumaci autoritarne uloge. Najvise Vas ga se seca iz Kjubrikovog ostvarenja "Full Metal Jacket". U Teksaskom Masakru on glumi Serifa Hojta - psihopatu, sadistu i kanibala. Ovaj veteran iz Korejskog rata (gde je u zarobljenistvu prvi put okusio (i zavoleo) ljudsko meso) vodi glavnu rec u Lederfejsovoj familiji. Posto mu nepoznati ljudi najvise veruju, on je taj koji dovodi nove zrtve u kucu gde ce biti brutalno (psihicki i fizicki) muceni, ubijeni i pojedeni. Svaka njegova replika je zlatna i laka za pamcenje. Skoro celokupna strava na kojoj se bazira ovaj film pociva na njegovoj bravuroznoj glumi.


Ovaj film, recimo to na kraju - nije za nervno labilne! Iako je original jak po pitanju strave, uzasa i napetih scena, on uopste nije krvav i sva se ubistva desavaju van oka kamere. Rimejk, on je vec druga prica. Od momenta kada se ona jadna devojka-autostoper ubija u kolima ulazite u pravi pakao! Krvi do kolena. Fizicke okrutnosti na sve strane. Psihicke okrutnosti jos vise. Neke scene se jako tesko podnose i treba zaista imati jak stomak. Jako su retki filmovi koji sa uspehom kombinuju ova dva elementa (napetost i krv). Filmovi koji se oslanjaju na napetost i stravu su retko previse krvavi, a filmovi koji su preterano krvavi - nisu strasni. U ovom ostvarenju ima i jednog i drugog! I to u izobilju!





_________________




Teskaski Masakr Motornom Testerom: Pocetak (2006)



Prikvel je suprotnost nastavku, on je film koji se bavi dogadjajima koji su se desili pre desavanja iz prvog filma. Prvi prikvel je "Kum 2" Frensisa Forda Kopole - u kojem se obradjuje mladost Don Vita Korleonea. U prikvelu se objasnjavaju dogadjaji koji su doveli do price u originalu. Dakle, gledalac u principu zna sta ce se desiti na kraju. U filmu "Red Dragon" saznajemo o dogadjajima u zivotu Hanibala Lektera pre filma "Silence Of The Lambs". Film "Cube" ima svoj prikvel u filmu "Cube 0". A film "The Exorcist" ima cak dva prikvela ("The Beginning" i "Dominion")!


Da stvari budu zamrsenije - "Teksaski Masakr Motornom Testerom: Pocetak" je prikvel filma iz 2003. a ne onog iz 1974. Dakle u ovom filmu se pojavljuju likovi iz rimejka.


Rezirao ga je Juznoafrikanac Jonathan Liebesman koji nam je 2003. godine doneo odlican horor "Darkness Falls", njegov prvenac. Liebsman ima tek 31 godinu pa se od njega jos mnogo toga moze ocekivati...


Kako je "nastao" Lederfejs? Kako je "nastala" porodica i njena ubilacka tradicija? To su pitanja na koja se odgovara u zapletu ovog filma. Ekonomska recesija, konzervativna sredina, konzervativna religioznost, emocionalna nestabilnost, incest, zivot u dubokoj provinciji koju svi normalni napustaju... samo su neki od odgovora. Porodica se zaklinje da jednostavno vise nikada nece biti gladna. Lederfejs je rodjen u klanici, radio je u klanici celog zivota dok ova nije zatvorena ili propala. Izbacen sa posla, on preuzima inicijativu!


I u ovom filmu je Ronald Li Ermi najzapazeniji. On je taj koji ce da izusti jednu od najjezivijih replika koje sam ikada cuo: "People may not remember what we say here tonight, but by God they'll remember what we did". Replika je izrecena tokom jedne od dve "Scene vecere" u filmu, ona obnavlja gradivo iz originala ali i dodaje dimenziju jednostavne racionalnosti svih tih zverstava. Dok su ubice-kanibali iz originala umno poremeceni manijaci koji bi se na sudu mogli izvuci kao neuracunljive osobe, u ovom filmu cela porodica izgleda sasvim inteligentno, cak produhovljeno!


Iako je za sada zaradio tek polovinu novca kojeg je zaradio film iz 2003. - "The Beginning" je jednako dobar film!


Ja Vam preporucujem da ga obavezno potrazite! Pogledajte ga u drustvu, lakse cete spavati...



______________




KONTAKT:
IDEJE - OGLASI - NAJAVE - KOMENTARI

REDAKCIJA WEB STRANICE:
E-Mail: takacjanko@yahoo.com
SMS: o63/40 82 16

Monday, February 05, 2007

U POTRAZI ZA FILMOM : Masakr Se Nastavlja
























PRVI NASTAVAK




Uspeh originalnog Teksaskog Masakra Motornom Testerom (1974) i razvoj podkulture horor fanova zeljnih nastavka sage o Lederfejsu i porodici kanibala, doprineo je odluci da se 1986. godine snimi nastavak.



Teksaski Masakr Motornom Testerom je do polovine osamdesetih polako ali sigurno postao tzv. "kultni film", film koji godinama opstaje na repertoaru "ponocnih projekcija" i za kojim postoji redovna potraznja po video klubovima. To su oni filmovi oko kojih se konstantno dize fama, sto kroz prepricavanje, sto kroz pisanje o njemu.Toub Huper i Kim Henkel su ponovo u ulogama rezisera i pisca scenarija, ali ovaj put jednu od glavnih uloga igra svetski poznati glumac i reziser Denis Hoper.



Takodje, ovaj film je podrzan mnogo vecim budzetom od oko 4,7 miliona dolara.Denis Hoper glumi Teksaskog Rendzera koji je u potrazi za Lederfejsovom familijom Sawyer da bi im se osvetio jer su mu ovi ubili necaka Franklina (to ubistvo se moze videti u prvom filmu, a Franklin je onaj debeljko u invalidskim kolicima, on je jedini koji je u filmu Teksaski Masakr Motornom Testerom - zaista stradao od motorne testere).



Ipak, prava heroina ovog filma je Kerolajn Vilijams koja glumi radio DJ-a koji slucajno uspeva da snimi telefonski razgovor sa dva nesrecnika koji bivaju ubijeni od strane Lederfejsa i njegovog jos ludjeg brata Top Chopa (igra ga danas malo poznatiji Bil Mozli). Posto saznaju da je ubistvo otislo uzivo u radio-etar, i da je najverovatnije snimljeno - porodica krece u krvavi pohod na radio stanicu.



Ovaj film sadrzi mnoge elemente crne komedije. Glumci totalno preteruju u glumi. Denis Hoper je u to vreme bio u jednoj od njegovih losijih faza. Ubistva su nadrealno krvava i na uvrnut nacin zabavna (kemp). Specijalne efekte je odradio poznati horor umetnik Tom Savini. Lederfejs (njegovo ime ovde je Baba Sojer) je prikazan kao mnogo pitomije stvorenje koje je cak u stanju da se zaljubi u heroinu. Cak se moze reci da glavni negativac u stvari i nije Lederfejs vec je to Chop Top, Lederfejsov brat koji se iz Vijetnama vratio sa metalnom plocicom u lobanji. Jedini glumac koji se ponovo pojavljuje je Dzim Sidou, on ponovo glumi glavu porodice (Drejton Sojer), on je kuvar koji je jedino racionalno bice u porodici zaduzeno za ciscenje krvavog nereda koji ostaje za poludelom bracom. Ipak, i pored silnog posla, on uspeva da pobedi na lokalnom takmicenju u kuvanju Cilija (kada ga pitaju u cemu je tajna njegovog uspeha on sav ushicen i slavodobitan odgovara: "Its the meat...").




Kada je pusten u bioskope, film je komercijalno lose prosao. Cak je nazivan najgorim nastavkom ikada snimljenim. Ipak, kao i original, ovaj film je vremenom razvio svoje verne postovaoce. Kao i original, i nastavak je zabranjivan u mnogim zemljama, kada je prolazio kroz cenzuru trabelo je seci i do 20 minuta filma tako se na trzistu pojavio "necenzurisan" sto je automatski znacilo da ga ne mogu gledati mladji od 17 godina. U Australiji se zvanicno izdanje ovog filma pojavilo tek minule godine!



Na zalost, ovaj film je trebao da spase karijeru Touba Hupera. Ovaj reziser nije opravdao ocekivanja i njegovi jedini uspesi ostaju samo originalni Texas Chain Saw Massacre i mnogo poznatiji i komercijalno uspesniji film iz 1982. - Poltergeist.



Trivia: Kanadski EBM sastav SKINNY PUPPY je na svom albumu"Cleanse Fold and Manipulate" (1987) semplovao nekoliko replika iz ovog filma. ("They live on fear!" i "You got that last slaughter on tape, you play it on the radio!" u pesmi "Shadow Cast")




----------







DRUGI NASTAVAK



Ovaj film jedini nisam gledao. Pojavio se 1990 godine. Nazvan je LEATHERFACE: The Texas Chainaw Massacre III. Rezirao ga je Dzef Bur. Scenario je napisao Dejvid Sou. U njemu glavne uloge tumace Ken Fori (glumio u Romerovom horor klasiku "Zora Mrtvaca") , Kejt Hodz i danas mnogo popularniji Vigo Mortensen.




Kada je izasao smatran je najboljim od tri nastavka Teksaskog Masakra. Ipak, ni ovaj film nije postigao komercijalni uspeh. Film je ostecen nemilosrdnom cenzurom a kao i svi ostali TCM filmovi - zabranjivan je u bar tri zemlje.





----------










TRECI NASTAVAK




Najgori od tri nastavka se prvo pojavio 1994. godine. Nazvan je: Texas Chainsaw Massacre: The Next Generation a rezirao ga je scenarista originala Kim Henkel. Zbog problema sa glumcima, ovaj film je morao ponovo da ide na montazu da bi u bioskope izasao tek 1997.




Ovaj film bi po danasnjim kriterijumima morao biti hit jer su u njemu glavne uloge dodeljene tada mladim i potpuno nepoznatim Metjuu Mekonahiju i predivnoj Rene Zelveger. U ovom filmu je mnogo toga loseg. Na primer scenario je totalno zapetljan i porodicu kanibala dovodi u vezu sa Iluminatima. Lederfejs ne lici na sebe vec je protumacen kao histericni transvestit. Kanibalizam je potpuno uklonjen iz scenarija. U filmu postoji gomila scena koje nemaju nikakvog smisla. Kada je cenzurisan istaknuto je da film sadrzi : "...demented mayhem and torture, and for strong language..."






Ipak, moram naglasiti da i Metju Mekonahi i Rene Zelveger bukvalno izvlace film iz provalije. Njihova gluma je neverovatna!



Kao susta suprotnost kapetanu Kurtzu iz "Apokalipse Sad" Metju Mekonahi mahnito vlada scenom poput poludelog manijaka-kiborga koji svojim zrtvama propoveda neku apoklaipticnu Mensonovsku filozofiju pruzajuci im nezaboravno emocionalno iskustvo. Ako prezive.



Rene Zelveger, koja se dugo borila da ovaj film nikada ne ugleda svetlo dana - daje sve od sebe da docara beznadje i ocajanje nadrealne situacije u kojoj se nalazi. Mislim da je nikada vise necete videti u jednoj ovakvoj ulozi. Niti cete je vise ikada videti ovako mrsavu i lepu!



----------






Nakon fijaska sa "Novom Generacijom" nikome vise nija padalo na pamet da ozivljava sagu o porodici kanibala iz Teksaske provincije. Ipak...



Deset godina kasnije desilo se cudo. Horor film je u Holivudu ponovo usao u modu. Ali, zelju za novim filmovima strave i uzasa nije ispratila adekvatna inspiracija.




To je dovelo do diskutabilne manije rimejkovanja starih horor filmova. Svaki film strave i uzasa koji je imao bilo kakvog uspeha u proslosti - doziveo je da ga ponovo snime, sa novim scenarijem, mladjim i lepsim glumcima i mnogo, mnogo vecim budzetom.



Ostaje jos samo da vreme pokaze koliko ce biti uticajni svi ti filmovi. Ako sve bude kako treba, rimejk ce navesti neke nove klince da pogledaju original.






A ti klinci ce vec naci neku novu inspiraciju...







_____________







Sutra citajte o nedavnom rimejku i proslogodisnjem prikvelu filma "Texas Chain Saw Massacre"

Sunday, February 04, 2007

U POTRAZI ZA FILMOM - "Teksaski Masakr Motornom Testerom"






Kao sto sam vec jednom rekao, u Kovacici ne postoji bioskop koji redovno prikazuje filmove. U Kovacici ne postoji ni video klub gde bi ljudi mogli da iznajmljuju filmove. Ipak, gledanje filmova je nezaobilazni deo kulture. Kako cete onda dolaziti do filmova?! Snadjite se!






U istoriji horor filma postoje mnogi momenti koji su oznacili drasticnu prekretnicu u njenom toku. Ti momenti su rusili mostove izmedju filmova pre i posle. Takodje, ti filmovi su ponovo i iznova odredjivali sta se u filmu moze uraditi i sta se u filmu sme uraditi.


Nakon filma Touba Hopera iz 1974. godine, The Texas Chain Saw Massacre, nastaje jedna potpuno nova stranice u istoriji horor filma. Filmovi postaju realisticni, brutalni. A dotasnja romantika horor filma - ostaje sahranjena u buci Lederfejsove motorne testere. Ustogljeni dzentlmen kakav je bio grof Drakula ustupa mesto pogrbljenom, prljavom, masnom i kravavom divu - Lederfejsu.


Sa plakatom na kojem se poludeli i divlji Lederfejs sprema da motornom testerom raskomada nesrecnu devojku nabodenu na mesarsku kuku ogromnim slovima pise: "Ko ce preziveti i sta ce od njih ostati?" - ovaj film vec u svojoj reklami navodi da se radi o necem zaista novom i necem zaista bliskom realnosti (Film je navodno sniman po istinitom dogadjaju na kojem se bazira i Hickokov 'Psiho' - to je naravno, prica o masovnom ubici i nekrofilu Edu Gejunu). Film pripada horor podzanru zvanom sleser, ali u njemu postoje i mnogi drugi elementi kao sto su: kanibalizam, bezizlaznost situacije - beznadje i bespomocnost, socijalni komentar, drama siromastva, strah od nepoznatog unutar zabacenih provincijskih sela i zaseoka... Tokom projekcija, ljudi su masovno izlazili iz bioskopa zgadjeni i zaprepasceni realisticnoscu ovog ostvarenja. Kao takav, film je zabranjivan i zestoko cenzurisan tokom sedamdesetih, cesto je ovaj film bio i ignorisan te se nije ni pojavljivao po bioskopima. Tek sa dolaskom VHS-a (videoplejera i filmova na videokasetama) The Texas Chain Saw Massacre dobija priliku da ga vidi sira publika. Na zalost, moralna panika sa pocetka osamndesetih doprinela je da se i ovaj medijum cenzurise te The Texas Chain Saw Massacre potpada pod tzv. "Video Nasties" listu, sto je znacilo da se po videotekama mogla naci samo cenzurisana verzija filma.


Sa osamdeset hiljada dolara koje su producenti (navodno bliski Mafiji) zaradili sa porno filmom "Deep Throat" - tada profesor filmskoj skoli Toub Hoper (1946) krece 1973. godine da snima film o porodici kanibala koji otimaju svoje zrtve na svojoj benzinskoj pumpi koja je locirana na zabacenom putu kroz duboku teksasku provinciju.


Glavni lik u filmu je danas veoma poznati Lederfejs (Leatherface). Ogromni, poludeli, poluprimitivni manijak koji je svetu postao poznat po masci koja je napravljena od ljudske koze sa lica njegovih zrtava. Lederfejs je u stvari otpusteni radnik zatvorene (ili propale) klanice koji se u svojim ubistvima sluzi maljevima, ogromnim nozevima i naravno - motornom testerom. Njegova ubistva su brutalna ali brza i efektna. Njegova strucnost i efikasnost u ubijanju i obradi leseva naravno poticu iz njegovih dana u klanici. Lederfejs je covek-decak. On je retardiran i potpuno pod kontrolom njegove porodice. On je sludjen, zbunjen i bez identiteta (otuda maska).


Scena vecere, vrhunac filma i revolucija horora na delu - dovodi svog gledaoca u neko novo saznanje. U ovoj sceni je "finalna devojka" Sali Hardesti dovedena za sto na kojem je glavno posluzenje ljudsko meso njenih upravo pobijenih prijatelja. Ali Sali nije tu da bi jela. Nju su ovde doveli da bi i sama bila ubijena. I tu dolazi do katarzicnih scena ubistva kada shvatamo koliko je covek u stvari samo jedan mali korak od zivotinje. Coveka u ovoj sceni od zveri izdvaja samo efikasnost u sprovodjenju njegovih divljih, primitivnih namera. Jer, Lederfejs i njegova familija kanibala nisu stvarno postojali, ali Hitler, Staljin, Jozef Mengele, Pol Pot - jesu. A oni su deo covekovog nasledja isto onoliko koliko su to Aristotel, Leonardo Da Vinci, Pikaso ili Ajnstajn.


The Texas Chain Saw Massacre je jedan od onih filmova koji su doveli do toga da su serijske ubice postale deo pop kulture. Oni pocinju sa Hickokovim "Psihom" (gde je ubica stidljiv, zbunjen, mladic nerazvijenog identiteta), preko Karpenterove "Noci Vestica" (gde je ubica u stvari iskonsko, urodjeno zlo koje hoda) i "Kad Jaganjci Utihnu" Dzonatana Dema (gde je ubica inteligentni erudita, ljubitelj umetnosti i genijalni psihijatar) - dolaze do filma "American Psiho" (u kojem je serijski ubica ponovo postmoderni, ustogljeni i nalickani lepotan svestan svih pravila zanra).


Ipak, u ovom filmu Lederfejs je prvenstveno produkt sredine. Takodje, Lederfejs ne ubija radi zadovoljstva, zavisti, pohlepe ili osvete neke nepravde. On ubija radi hrane. Kao socijalni komentar The Texas Chain Saw Massacre je film koji slika portret jednog drustva u ekonomskoj, moralnoj i identitestkoj krizi. Na zalasku vijetnamskog rata, Amerika tog doba zaboravlja na ogroman progres ostvaren sezdesetih. Ona se zatvara u sebe i pokusava da se odbrani od ratnih poraza, ekonomske recesije i politickih previranja. Provincija americke drzave Teksas oslikana je kao pustinjsko bespuce, jos uvek napola divlje, sa ljudima koji su sa jedne strane duboko religiozni i drustveno konzervativni - a sa druge strane jos uvek primitivni, beskompromisni u ocuvanju vlastite egzistencije.


U takvu sredinu, dolaze mladici i devojke koji su urbani, skolovani, emancipovani i leberalni. Oni mirisu na sezdesete i u njima se vidi neka nova Amerika, neki novi senzibilitet koji pripada americkom Jugu ali koji svoju inspiraciju nalazi u vrednostima kulturnih i drustvenih procesa ostvarenih kroz hipi "tune in turn on drop out" pokret. Otuda je ovaj film slikan u halucinogenim prikazima prirode i pustinjskih bespuca. Muzicka podloga je takodje maestralna. Radiofonijska buka provucena kroz bezbroj efekata uspostavlja atmosferu produzene, neprekidne napetosti. Faustovski mracan, zvuk postaje neizdvojivi deo ukupnog iskustva, on jos dugo ostaje urezan u kori velikog mozga.


Teksaski Masakr Motornom Testerom je postao kao sto vec rekoh, deo opste kulture. Dakle, svako bi trebao da ga pogleda. Ja Vam ga najiskrenije preporucujem. Zima je, napolju je vreme lose. Snega nema! Okupite drustvo, pogledajte ovaj film! Popricajte o fenomenu!



-------------


Sutra citajte o tri nastavka filma Teksaski Masakr Motornom Testerom. A prekosutra o filmskom rimejku i proslogodisnjem prikvelu.

Thursday, February 01, 2007

INTERVJU : ZIVAN PUJIC






Sledi intervju sa Zivanom Pujicem, covekom koji je nedavno organizovao punk rock koncert u piceriji "Vojnovic" gde su svirali beogradski bendovi HIGH STAKES i BIRTIJA. Zivan je organizovao i neke svirke u njegovom rodnom Tomasevcu. On trenutno zivi i radi u Pancevu gde se redovno pojavljuje na radio emisiji "Urbani Turbani" Radio Panceva.


Ti si iz rodom Tomasevca, kako se zivi u tom malom selu nedaleko od Kovacice?



Zdravo svima. U Tomasevcu kako mi svi iz njega govore zivi oko 1700 dusa i nazalost ih je sve manje. Vecina ljudi se bavi poljoprivredom i kombinuje rad u gradu, najcesce Zrenjaninu. Mladi posle zavrsene osnovne skole koja je u poslednjih par godina skockana po najvisim standardima upisuju sredje skole najcesce u Zrenjaninu. Zbog blizine nekolicina se obrazuje i u Kovacickoj gimnaziji. Ostatak pohadja skole u Beogradu, Novom Sadu ili Pancevu. Jako je lose sto se poslednjih godina neki i uopste ne odlucuju da upisu srednje skole. Nasuprot tome imamo i zavidan broj vise i visoko obrazovovanih persona. Za mlade je interesantno da je otvorena folkoteka za novu godinu. Sest meseci pre toga nije uopste bilo mesta za izlaske. Vecinu stanovnista cine Lale i Sose mada ima i svih drugih podvrsta Srba kao jos i Roma, poneki Madjar, Rumun, Slovak... Kao i svugde u Srbiji ljudi uglavnom lose zive a ko je dosao do nekog veceg kapitala uglavnom uradio je to na neposten nacin. Sve u svemu nismo monotono selo. Pa valjda ja ovakav kakav sam to najvise dokazujem.

Organizovao si vec dva puta rok koncerte u Tomasevcu, kako ti je to islo?


Nisam!!! Recimo da sam organizirao Punk Rock svirke sa tim da su nastupili i bendovi koji sviraju Ska, Hard Core i Crossover. Ja se uvek nenormalno iscimam oko organizacije jer 75% nje otpada na mene. Jako je naporno ali se meni licno isplati i pored novcanog gubitka jer to jednostavno volim da radim. Prva svirka 2004. je bila bolje organizovana a 2006. je bilo mnogo bolje zezanje. Skupi se oko 100 persona upad je oba puta bio 50 dindzi.

Jel' se ljudi u Tomasevcu interesuju za te svirke? Kako stoji rock muzika u Tomasevcu?



Naravno. Neko vise neko manje. Ima Rock muzika svojih poklonika u Tomasevcu. Povremeno radi bend kojeg cine lokalni momci koji skidaju komercijalne obrade.


Zivis u Pancevu, kako taj grad trenutno stoji sa rok scenom?



Necu da se zalim jer svako moze da nadje nesto za sebe. Izvlaci nas mnogo i blizina Beograda. Redovno se organizuju svirke na razlicitim mestima i dobro su posecene. Bedak je sto trenutno ne radi ni jedan metal bend.


Koji su bendovi koje bi nam preporucio iz Panceva?


Stuka, Fancy Frogs, Nesto Najgore, AntiRost, The Group...




Kako Pancevo po tebi stoji sa medijima? Ima li radio emisija? Fanzina?



Evo me na radio Punkchevu gde je ukinuta zbog nekih krajnjih gluposti kultna emisija "Urbani Turbani". Ja sam u poslednje dve godine na njoj pretstavljao Oi!, Punk, Ska bendove iz slovenskih zemalja i bio zaduzen za pracenje domace scene malo pre nabrojanih pravaca. Sad sam se ubacio medju tinejdzersku ekipu i njihovu emisiju "Improvizacija" koja se emituje nedeljom 19:00 - 20:00h. Oni furaju Hip-Hop, Rege i uopste taj crnacki fazon. Stariji ortak Kristi koji je poreklom iz Uzdina piskara o svirkama u Pancevcu. Ne postoje fanzini u Punkchevu gradu pre svega zahvaljujuci meni jer nikako da svoje beleske prebacim na fotokopirani papir...



Kad smo kod Panceva, kako podnosis zagadjenje?

Pa, recimo da sam jos uvek ziv i da kucnem u drvo za sada nemam ozbiljinijih posledica. Zagadjenje je najtezi problem Punkcheva!!!
Dosta putujes po Srbiji, sta nam mozes reci, koji su krajevi najrazvijeniji po pitanju bendova, fanzina... Scene?



Da ne duzim previse sto se tice punk scene to su:Subotica, Sombor, Senta,Stari i Novi Becej, Backa Topola, Temerin, Novi Sad, Zrenjanin, Punkchevo, Ruma,
Beograd, Smederevo, Smederevska Palanka, najodvratniji mi grad
Kragujevac,Gornji Milanovac, Kraljevo, Majdampek, Zajecar, Boljevac,Nis, Babusnica, Ladovica i Kosovska Mitrovica.

Kako po tebi, stoji nasa zemlja po pitanju rock i pank muzike, fanzina, radio emisija?

Pa ja licno necu da se zalim. Kad bi se ljudi iz gomile gore ne nabrojanih mesta mnogo vise cimali bilo bi isto toliko bolje. Najlosije je kad ljude uhvati malodusnost, izgube veru, razocaraju se u ovakve stvari. Polagano gube kontakte i nestaju sa scene. Keep the faith !!!
Sta mislis, imaju li buducnost mala mesta po Srbiji? Ili mislis de se rock muzika povlaciu gradove poput Beograda, Novog sada, ... ?

Bendovi kao sto su Cepeni Cunci,Hidrogen, Veliko Slovo, Lude Krawe ili pak Napred u Proslost dokazuju da se i u malim sredinama moze stvarati veoma dobra muzika i praviti odlici koncerti. Ne treba samo izgubiti veru u ono sto se radi.

Kako si upoznao nase mesto, Kovacicu?

Otkad znam za sebe protujem kroz Kovacicu. Prvi put u Kovacicu izadjoh u Kovacicu 1998. godine sa ekipom iz Tomasevca a jatak nam je bio sada ozenjeni Darko Radusin-Aki. Da li bese da sam tebe kontaktirao prvi put 2002.? Sledeci bitan susret je bio za pravoslavni uskrs 1.5.2005. kad upoznah Diplomati ekipu. Naravno svo vreme se trudim da produbim i onako dobre odnose. Za sada nemam velikih problema ni sa kim iz Kovacice i zaista bih zeleo da tako ostane.
Sta mislis o ljudima ovde?




Fenomenalni su kao i zene. U stvari... Kako koja.


Ti si organizovao prvu rock svirku u Kovacici nakon duzeg vremena, kako si dosao na takvu ideju?



Nije bila Rock nego Punk Rock i Oi! svirka!! Drugujem sa Elenom oko godinu dana i kad se ona se ona zaposlila u "Vojinovic" piceriji nekako nam se rodila zajednicka ideja iz koje skovasmo opak plan koji sprovedosmo u delo.
Kako si odabrao bendove?

Mene je bend Beogradski Orkestar Ludaka uzeo za svog menadzera i oni su trebali da nastupe kao i Nesto Najgore. Ljudi moji, ondak je jedna persona uspela sa svojim aktivnostima posredno ili neposredno da oba od ova benda ne zasviraju te veceri. Birtija je bila uletela unesto Cokula a High Stakes umesto B.O.L.-a. Sve to naravno po prijateljskoj i ortackoj liniji.

Kakvo je tvoje iskustvo sa iznajmljivanjem lokala i muzicke opreme? Jesi li zadovoljan lokalom?

Lokal je pravo mesto za svirke ovakvog tipa!Moracu ipak da napravim za bendove i sebe povoljnije uslove.Oprermu dovukoh cak iz Beograda i jedva skrpih neke prihvatljive novce za njenog izavaca.Nijesam previse strucan ali je za mene zvuk bio zaistan odlican.

Kako si odradio reklamu za svirku?
Za to je bila zaduzena Elena. Jedan stariji lik kome zaboravih ime je uradio dizajn za plakate i hvala mu na tome. Kasnije ih je Elena isfotokopirala i polepila po Kovacici. Takodje dadosmo plakate i ljudima iz okolnih mesta da ih polepe. Reklama je tebala biti mnogo bolje uradjena.

Kako je sve to proslo? Koliko je bilo ljudi? Kakva je bila atmosfera?
Zaista mi je bilo odlicno te veceri. Dobar zvuk,bendovi su jako dobro zvucali pa onda improvizovane obrade a i ja se ubacih na kraju sa svojom poezijom. Sveukupno oko 100 samo sto mnogi dodjose po zavrsetku svirke!?! tmosfera je bila jos malo pa perfektna.

Kakve su utiske bendovi poneli odavde?


Pre svega prijateljske. Znaci jako pozitivne!! To je preduslov da dodju i drugi bendovi.


Da li bi i u buduce organizovao svirke u nasem mestu?

Naravno da imam takve namere. Potrebna mi je veca podrska raje odavde.Bicete blagovremeno obavesteni o novim akcijama.

Sta mislis o buducnosti u nasem kraju?Sta bi porucio mladima u Kovacici?

Mislim da kovacicka opstina ima prilican potecijal i to najvise u mladim i
pozitivnim osobama kojima samo treba dozvoliti da se razmahnu tj. da ostvaruju svoje snove. Mladi ne dozvolite da vas proguta zapusteni duh provincije. Borite se svakog trena za svoje bolje sutra. Cuvajte krajne ljubomorno i pozitivno to sto jeste. Zivjela slovenska snaga!!!

Moji planovi za buducnost su da zavrsim zapocetu turneju za B.O.L. i snimim album sa mojom poezijom u toku februara.

Moj e-mail je spuzina@yahoo.com. Uzdravlje.